Zdravi nokti
Nokat je rožnati rast na prstima i nožnim prstima. Nokti prekrivaju vrhove prstiju na rukama i nožnim prstima kod većine primata. Nokti su se razvili iz kandži koje se nalaze i u drugih životinja. Nokti su napravljeni od tvrdog zaštitnog proteina zvanog alfa-keratin koji se nalazi u kopitima, kosi, kandžama i rogovima kralježnjaka (Wang, Bin 2016). Funkcija nokta je zaštititi jastučiće na gornjoj strani prstiju.
U noktu se stanice neprestano dijele i novoformirane stanice proizvode protein keratin, ispunjavajući citoplazmu s njim. Stanice koje su zasićene keratinom umiru. Tako je gornji bjelkasti sloj nokta izgrađen od mrtvih stanica. Nokti su najosjetljiviji na dijelu rasta, a u slučaju oštećenja korijena nokta, nokat može umrijeti, otpasti ili promijeniti svoj oblik rasta.
Rastući dio nokta nalazi se ispod kože na proksimalnom kraju nokta ispod kutikule, a ovo je ujedno i jedini živi dio nokta. Kod sisavaca brzina rasta noktiju povezana je s duljinom terminalnih falangi (većina vanjskih kosti prsta). Tako kod ljudi nokat kažiprsta raste brže od malog nokta. Nokti rastu i do četiri puta brže nego nokti na nogama (Cartmill, Matt i sur., 2007).
U ljudi nokti rastu prosječnom brzinom od cca. 3,5 mm mjesečno, a nokti na nogama rastu otprilike upola brže od noktiju na rukama (prosječno oko 1,6 mm mjesečno). (Yaemsiri, S. i sur., 2010).
Stvarna stopa rasta ovisi o dobi, spolu, doba godine, fizičkoj aktivnosti, prehrani i nasljednim čimbenicima. (Hunter, J. A. A. i sur., 2002)
Najduži ženski nokti za koje se znalo da su postojali mjereno je ukupno 601,9 cm, prosječno 60,19 cm po noktu. (Glenday, Craig, 2013.)
Zanimljivost: Postoje opće uvjerenje da nokti nakon smrti i dalje rastu; to nije istina, jer koža dehidrira i zateže se nakon smrti, pa se čini da nokti (i kosa) rastu. (Vreeman, R. C; Carroll, A. E, 2007)
Jeste li znali da određene promjene na noktima mogu ukazati na potencijalne zdravstvene probleme, poput dijabetesa, bolesti pluća ili srčanih bolesti?
Kako se pobrinuti za zdravlje noktiju hranom?
1. Jedite uravnoteženu prehranu koja uključuje dovoljno zdravih izvora bjelančevina (npr. Bjelančevine iz sirutke, jaja i pašno životinjsko meso, što je važan izvor cinka).
2. Jedite puno zelenog povrća i bobica koje sadrže antioksidante, vitamine i minerale koji su važni za zdravlje noktiju.
3. Jedan od najvažnijih vitamina koji pomaže u održavanju jakih noktiju (i kose) je vitamin B7 ili biotin. Između ostalog, tijelu je potreban za metabolizam masti, ugljikohidrata i aminokiselina. Biotin igra ulogu u stvaranju keratina koji je sastavni dio noktiju. Gdje se nalazi Biotin? U žumanjku i životinjskim omega-3 masnim kiselinama.
4. Za tvrde nokte važno je zadržati omega-3 i omega-6 masne kiseline u omjeru 1:1. Taj je omjer 1:20 za prosječnog zapadnjaka, a lomljivi i meki nokti često su znak ove prekinute veze. Da biste to popravili, jedite manje biljnih ulja i više omega-3 masti životinjskog podrijetla (npr. Srdele, inćuni).
Zdravi, čvrsti i sjajni nokti mogu se ostvariti konzumiranjem dodataka prehrani, u kombinaciji ili pojedinačno.
Kolagen (protein) - blagotvorno utječe na nokte koji su skloni cijepanju i lomljivosti.
Cink – ima blagotvoran učinak na loše i lomljive nokte
Literatura
- Wang, Bin (2016). "Keratin: Structure, mechanical properties, occurrence in biological organisms, and efforts at bioinspiration" (PDF). Progress in Materials Science. 76: 229–318.
- Cartmill, Matt; Lemelin, Pierre; Schmitt, Daniel (2007). "Primate Gaits and Primate Origins". In Ravosa, Matthew J.; Dagosto, Marian (eds.). Primate Origins: Adaptations and Evolution. pp. 403–35.
- Yaemsiri, S.; Hou, N.; Slining, M. M.; He, K. (2010). "Growth rate of human fingernails and toenails in healthy American young adults". Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology. 24 (4): 420–423.
- Hunter, J. A. A., Savin, J., & Dahl, M. V. (2002). Clinical dermatology. Malden, Mass: Blackwell Science. p. 173.
- Glenday, Craig (2013). Guinness World Records 2014. The Jim Pattison Group. pp.
- Vreeman, R. C; Carroll, A. E (2007). "Medical myths". BMJ. 335 (7633): 1288–9.
- www.bodieko.si/kaj-nohti-povedo-o-vasem-zdravju
